Kratka povijest župe sv. Blaža, pete po redu nastajanja u gradu Zagrebu. Kroz stotinu godina postojanja ova je župna zajednica ostavila golem trag u životu Zagrepčana!Župa sv. Blaža osnovana je dekretom Nadbiskupskog duhovnog stola 1. travnja 1915. Granice naznačene župe u početku su se prostirale na sjeveru od župe Šestine do Save na jugu. U tome je razdoblju župa brojila tridesetak tisuća župljana, da bi samo petnaestak godina kasnije broj vjernika u župi porastao na 61 tisuću. Radi kvalitetnog pastoralnog djelovanja župa sv. Blaža rasterećena je osnutkom župe sv. Antuna Padovanskog, župe sv. Josipa na Trešnjevci, župe Marije Pomoćnice na Knežiji i župe sv. Marka Križevčanina na Selskoj cesti te najmlađe župe sv. Kvirina Sisačkog na Pantovčaku, osnovane 1999. godine.
Zamisao o gradnji crkve i župnog dvora na ovome području javila se sedamdesetih godina 19. stoljeća zauzimanjem ondašnjeg prebendara Eduarda Suhine. Kao moguće mjesto gradnje crkve spominjale su se različite lokacije: područje Ciglane i to u osi Kačićeve ulice, potom Ilički trg (današnji Britanski trg), ugao Krajiške i Primorske ulice. Još je 1888. prebendar Suhin dao za crkvu prebendarsko zemljište. Dvadeset godina kasnije raspisan je natječaj za Primorsku ulicu – Prilaz, a pobjedu je odnio arhitekt Viktor Kovačić projektom »DEO«. U to je vrijeme Kovačić boravio u Raveni pa je pod dojmom tamošnjih ranokršćanskih građevina zamislio svoju središnju građevinu. Gradnja crkve započela je 1912., a dovršena je 1915. godine.
Akademik Ljubo Babić u svome djelu »Umjetnost kod Hrvata u XIX. stoljeću« u osvrtu na crkvu sv. Blaža piše da se ova crkva »rodila na putu između Venecije i Ravene … i mora se priznati da je (Kovačić) na izvoru učio, ali nije kopirao, već stvorio za tu crkvu originalni građevinski jezik, iako s tuđim riječima. Velik monumentalni prostor, skladan i miran, širi se logično, i raste povezano sa jednostavnog romanskog križa«. Crkva ima tlocrt grčkoga križa, a presvođena je središnjom kupolom armirano-betonske konstrukcije, prvom takve vrste u nas, i u svoje je vrijeme bila vrlo tehničko dostignuće. Arhitekt se nadahnjivao monumentalnom arhitekturom Dalmacije (crkva sv. Donata u Zadru, crkva sv. Križa župana Godežana u Ninu iz 11. st., crkva Sv. Trojice u Splitu iz 11. st. i dr.) te spomenicima bizantske arhitekture u Dalmaciji.
Za Božić 1932. postavljen je najljepši ukras u crkvi – umjetnički mramorni oltar. Poput onih u crkvi sv. Marije u Bijaćima iz 9. st., te u katedralama u Poreču, Rabu, Zadru, Trogiru, Splitu, Korčuli, Kotoru i u Zagrebu, i ovdje baldahin stoji na glavnom oltaru nad svetohraništem usred apside, postavljen na četiri stupa s kapitelima, koji su ukrašeni sa 16 raznih simbola vjerničkog karaktera, a završava nadgradnjom – piramidom. Na tom ciboriju ispod vijenca s pleternom ornamentikom uklesani su likovi svetaca koji se spominju u hrvatskoj crkvenoj povijesti. Na lukovima je uklesan tekst proroka Malahije: »Od istoka sunca do zapada veliko je ime moje među narodima i na svakom mjestu prinosi se kad i žrtva čista Imenu mojemu« (Mal 1, 11). U unutrašnjosti baldahina načinjen je zlatni mozaik sa simbolom Duha Svetoga.
Vrijedno je također uočiti izvedbu pokrajnjih oltara Majke Božje i Presvetog Srca Isusova, isto tako reljef sv. Antuna u predvorju crkve kojega je u bijelome kararskom mramoru isklesao prof. Ivo Kerdić. Unutar crkve nalazi se kapelica sv. Terezije od Malog Isusa iz 1933. godine. Oltarnu sliku izradio je hrvatski umjetnik Mirko Rački, a darovala ju je obitelj dr. Izidora Kršnjavog.
Prekrasne jaslice crkve sv. Blaža dovršene su uoči Božića 1916. po nacrtu kipara Vojte Braniša, učenika Roberta Frangeša-Mihanovića. Kipar je u ovu sakralnu temu udahnuo i ponešto narodnog duha te na taj način stvorio prvu vrstu hrvatskih jaslica. Jaslice koje nose naziv »Hrvatski Božić« obnovljene su 1969.
Orgulje je izradila poznata tvrtka Heferer 1911., a u crkvu sv. Blaža postavljene su 1915. Potpuna restauracija orgulja izvršena je tijekom 2003. godine.
Mnogi se slažu kako uz zagrebačku prvostolnicu, baroknu divot-crkvu sv. Katarine i crkvu sv. Marka, ova crkva svojim arhitektonskim rješenjem i unutarnjim uređenjem (iako još nedovršenim) ulazi u red najljepših sakralnih građevina grada Zagreba.
Iz povijesti naše župe ističemo ove događaje:
- veljača 1913. – križ na tornju blagoslovio je zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer
- na Cvjetnicu, 28. ožujka 1915. – novosagrađenu crkvu sv. Blaža blagoslovio je pomoćni zagrebački biskup dr. Dominik Premuš. S obzirom da je sv. Blaž ujedno i zaštitnik grada Dubrovnika (sv. Vlaho), na ovoj svečanosti sudjelovao je i dubrovački biskup Josip Marčelić te je na poklon donio česticu moći sv. Vlahe u srebrnom moćniku
- 25. travnja 1915. – pomoćni biskup zagrebački dr. Josip Lang postavio je prvoga župnika Svetozara Rittiga
- 14. prosinca 1924. – nadbiskup dr. Antun Bauer blagoslovio je zvona
- na Blaževo 1942. – oltar Blažene Djevice Marije blagoslovio je nadbiskup dr. Alojzije Stepinac
- na Blaževo 1944. – Katolički dom i kino »Prosvjeta« blagoslovio je nadbiskup dr. Alojzije Stepinac
- na Blaževo 1961. – svečanu misu predvodio je, prvi put kao zagrebački nadbiskup, dr. Franjo Šeper
- 17. lipnja 1966. – pokrajnji oltar Srca Isusova posvetio je biskup Franjo Kuharić
- 19. lipnja 1966. – proslava 50. obljetnice, zlatnog jubileja naše crkve i župe; misno slavlje predvodio je ordinarij dr. Franjo Šeper
- rujan 1969. – u župi sv. Blaža ustanovljena je filijala Družbe sestara Naše Gospe
- 9. siječnja 1972. – nadbiskup dr. Franjo Kuharić blagoslovio je obnovljenu i proširenu kapelicu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije na Pantovčaku u samostanu sestara franjevki od Bezgrešne. Ova kapela otvorena je i za vjernike te su svećenici naše župe svakodnevno u njoj služili svetu misu do ustanovljenja župe sv. Kvirina
- 1. veljače 1974. – uoči blagdana sv. Blaža proradilo je novo grijanje u crkvi
- kolovoz 1976. – završena je obnova fasade na crkvi i župnom dvoru, koja je trajala četiri godine
- 31. srpnja 1980. – završeno uređenje prostora ispred župne crkve
- 26. srpnja 1982. – proslavu 300. obljetnice posvećenja kapele sv. Roka na Rokovom perivoju predvodio je nadbiskup Franjo Kuharić. Kapelu je 26. srpnja 1682. posvetio tadašnji zagrebački biskup Martin Borković
- 30. listopada 1982. – župa Srca Isusova, čije se granice nalaze unutar Vinogradske bolnice, proslavila je 40. obljetnicu svojega postojanja, a svečano euharistijsko slavlje predvodio je nadbiskup Franjo Kuharić
- veljača 1983. – postavljen je sat na toranj župne crkve, čime je ujedno ostvarena zamisao arhitekta Viktora Kovačića
- 13. listopada 1985. – u župnim prostorijama je, uz prigodnu izložbu, otvorena župna posudbena knjižnica, a vodi je još i danas gospođa Štefica Novak
- tijekom 1985. – uređeni su prozori na župnoj crkvi, a željezni okviri, osim što drže žičano zaštitno staklo, na sebi nose željezne letvice i međuprostor za ugradnju vitraja
- travanj 1987. – nabavljene su nove električne orgulje »Eminent«, koje su smještene u neposrednoj blizini oltara
- ožujak 1990. – svečano euharistijsko slavlje o proslavi 75. obljetnice blagoslova naše župne crkve predvodio je novozaređeni biskup đakovački Marin Srakić. Glavna proslava 75. obljetnice naše župe i crkve održana je 11. studenoga, a svečanu koncelebriranu sv. misu predvodio je kardinal Franjo Kuharić
- 14. listopada 1990. – služena je prva sveta misa u novosagrađenom Domu umirovljenika »Centar« u Klaićevoj 10 te je ujedno svečano blagoslovljena dvorana, kao i čitav dom
- srpanj 1994. – naši župljani vlč. Antun Kolić i o. Dario Tokić, OCD proslavili su mlade mise
- lipanj 1994. – započeli su radovi oko izgradnje kapelice Kraljice mira ispred Osnovne škole Pantovčak i blagoslovljen je kamen temeljac. Svečani blagoslov ove kapele obavio je uzoriti kardinal Franjo Kuharić 5. lipnja 1997.
- prosinac 1994. – obnovljena je slika sv. Blaža iza glavnog oltara
- u župi sv. Blaža održane su mnoge svete misije: 1915., 1923., 1934., 1960., 1966., 1976., 1978. i 1994. godine
- srpanj 1995. – temeljito je obnovljen krov na župnom dvoru
- 26. studenoga 1995. – proslavljena je 80. obljetnica župe i crkve. Misno slavlje je predvodio pomoćni biskup Marko Culej
- 30. lipnja 1996. – vlč. Josip Šimunović proslavio je mladu misu
- od 24. do 26. lipnja 1997. – proslavljena je 400. obljetnica Družbe sestara Naše Gospe
- kolovoz 1998. – završena je obnova župnog dvora i crkve: obnovljena je fasada, dijelovi krovišta, toranj, očišćen kamen
- 4. lipnja 1999. – svečanim čitanjem dekreta objavljeno je ustanovljenje župe sv. Kvirina Sisačkog na Pantovčaku
- 7. srpnja 2002. – fra Marko Kornelije Glogović proslavio je mladu misu
- 2007.–2008. – obnovljene su vjeronaučne dvorane i župni ured
- 2009. – obnovljena je kapela sv. Roka na Rokovom perivoju
- ljeto 2014. – siječanj 2015. uređenje svetišta i postavljanje novog kamenog oltara
- 1. veljače 2015. – kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, posvetio je novouređeno svetište te u novi oltar pohranio moći blaženog Alojzija Stepinca
- 2017. obnovljena je kupola crkve i izrađeni su novi vitraji u kupoli, a polovica klupa koje je projektirao Viktor Kovačić je obnovljena