Na 330. obljetnicu otkako je Hrvatski sabor jednoglasno izabrao svetog Josipa za posebnoga zaštitnika Kraljevstva Hrvatske, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić proglasio je u nedjelju, 19. ožujka 2017. Godinu svetog Josipa na području Zagrebačke nadbiskupije.

Proglasom se ujedno i određuje da posebno žarište te Godine bude Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu u kojem će se moći primiti milost oprosta svakog dana tijekom Godine sv. Josipa. Osim toga, nastavlja Kardinal, neka se posebna pozornost vjernika usmjeri na slavlja i događanja u župama, crkvama i kapelama te u ustanovama i zajednicama kojima je sveti Josip naslovnik. „Na dan slavlja ili posebnoga pastoralnog događaja u tim će se crkvama moći primiti milost oprosta. Taj se oprost proteže i na sve župe Zagrebačke nadbiskupije prigodom slavlja na čast sv. Josipu tijekom te Godine“, stoji u Proglasu.

Kardinal izražava želju da nas u proslavi Godine sv. Josipa vodi divni uzor, blaženi Alojzije Stepinac, veliki štovatelj svetoga Josipa, da bi zajedno s njime ponavljali: „Mi s veseljem možemo danas konstatirati, da štovanje i ljubav prema sv. Josipu nisu jenjali u hrvatskome narodu, nego da rastu iz dana u dan“ (Propovijed na otvorenju župe sv. Josipa, Zagreb, Trešnjevka, 20. lipnja 1937.).

„U otajstvu spasenja sveti je Josip vršio očinsku zadaću prema Isusu i bio je postavljen na čelo Svete Obitelji. Već nam to pokazuje njegovo življenje odnosa s Bogom, Stvoriteljem, ali jednako tako i odnosa prema dvama gorućim pitanjima za čovjeka i narod: pitanje otajstva života i pitanje obitelji“, ističe Kardinal u svome Proglasu, dodajući da je ova Godina prigoda da mi, vjernici Zagrebačke nadbiskupije, dok slavimo njenu Drugu sinodu u poniznosti osluškujući Duha Svetoga te moleći snagu njegovih darova, razmatramo svoj poziv i u njemu živimo po primjeru svetoga Josipa.

Pozvao je da uvijek pred sobom imamo velike nakane Crkve u izravnoj povezanosti i s hrvatskim društvom u kojemu živimo: otvorenost životu koji dolazi od Boga, zaštita najslabijih, uključujući nerođene, briga o obitelji i promicanje obiteljskih vrijednosti, odgoj i skrb za djecu i mlade, nesebičnost i samozatajnost u vršenju službe, zauzetost u pravednosti i milosrđu, briga za potrebite, primjeren odnos prema radu, smirena suočenost s ljudskom smrtnošću.

Na kraju Proglasa Kardinal je pozvao župne zajednice, redovnike i redovnice, te vjernike laike da se tijekom Godine upute na hodočašće u Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovac, te najavio da će u Svetištu, u subotu 10. lipnja 2017. godine, predvoditi središnje slavlje proglašene Godine.

„Potičem svakog vjernika i vjernicu da na čast svetom Josipu mole osobno i zajednički u obliku raznih pobožnosti, osobito za obitelji, Domovinu te za našu Crkvu zagrebačku koja je na sinodskom hodu u novosti života“, zaključio je Kardinal.

Godina svetog Josipa na području Zagrebačke nadbiskupije trajat će do 19. ožujka 2018. godine.

Na tri se dana produžila ovogodišnja proslava župnog zaštitnika sv. Blaža u istoimenoj crkvi na Deželićevu prilazu, pa su od 2. do 5. veljače brojni vjernici dolazili na obred grličanja, po zagovor za zdravlje grla te se pomoliti pred svečevim moćima koje se čuvaju u srebrnom relikvijaru koji se tih dana izlaže u toj župi. Riječ je o najvećoj proslavi sv. Blaža u sjevernoj Hrvatskoj, pa su mnogi pjevači i govornici te svi oni koji koriste glas hodočastili u Blaževu crkvu u središtu Zagreba.Završno slavlje na Dan života

Završetku obilježavanja Blaževa u nedjelju 5. veljače, na Dan života, na središnjoj misi koju je prevodio kancelar Varaždinske biskupije mons. Antun Perčić nazočio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković koji je u toj prigodi posjetio župu, primio blagoslov grla s dvjema svijećama te pogledao prve hrvatske božićne jaslice koje su nedavno obilježile stotu obljetnicu postojanja.

U propovijedi na misnom slavlju mons. Perčić dotaknuo se i blaževskog blagoslova grla, u kojem se moli za zaštitu od bolesti grla i svakoga drugog zla. »Svi bismo trebali uključiti tu molitvu svakodnevno u svoj život, da iz našeg grla proizlazi lijepa riječ, topla riječ koja će druge ohrabriti, koja će drugima reći: ‘Ne boj se, usprkos poteškoćama života, život je lijep i pozvan si tu ljepotu živjeti i svjedočiti drugima. Neka Krist bude Tvoja snaga i putokaz’«, kazao je u homiliji kancelar Varaždinske biskupije na slavlju na kojem su posebno mjesto imali i Bistrički kuburaši koji su stigli u pratnji općinskog načelnika iz Marije Bistrice Josipa Miličkoga.

Grličanje na središnjem blaževskom slavlju

Na sam spomendan sv. Blaža – u petak 3. veljače – u crkvi su slavljene tri prijepodnevne mise, a glavna je svečanost bila u večernjim satima kada je uz koncelebraciju desetak svećenika središnje misno slavlje predvodio kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog i predsjednik Povjerenstva za ekumenizam i dijalog Zagrebačke nadbiskupije mons. Zvonimir Sekelj. Istaknuo je lik sv. Blaža, zaštitnika župe, koji je bio učeni liječnik, imao je svoje zvanje, ali je svejedno htio postati svećenik i biskup te je zbog svojeg uvjerenja doživio mučeništvo 316. godine. »Mogao se odreći Boga, ali nije htio priznati druge bogove – već je prihvatio Boga koji ima srce i koji ga voli, a to je Isus koji otkriva Boga i sam je Bog, pokazao je kako otkupljuje i miluje. Zato je sv. Blaž i podnio mučeništvo, jer zna da u Isusu sve dobiva, jer zna da služi životu i da će Život dobiti, njegova bit i osobnost će živjeti«, rekao je mons. Sekelj i ispripovjedio zgodu iz Blaževa kada su i životinje prepoznavale njegovu dobrotu te su ga pohodile.

Na početku mise predvoditelja slavlja pozdravio je župljanin Slavko Batur u pratnji supruge te petero djece koji se prisjetio 14-godišnjeg župnikovanja mons. Sekelja u župi sv. Blaža te njegova nastojanja da što više vjernika uključi u život župne zajednice. Na središnjem blaževskom slavlju sudjelovao je i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, a misno slavlje pjevanjem su pratili župni mješoviti zbor te svirka komornog orkestra pod ravnanjem dirigenta Ronalda Brausa.

Duh Straduna u Zagrebu

Sv. Blaž se u Zagrebu, kao i u Dubrovniku, počinje slaviti dan ranije, pa su se tako na Svijećnicu u četvrtak 2. veljače u zagrebačkoj crkvi sv. Blaža okupili Dubrovčani i Janjevci koji nisu mogli biti na otvorenju Feste sv. Vlaha na Stradunu. Misno je slavlje predvodio dekan Gornjogradskog dekanata fra Martin Jaković, a misa je započela blagoslovom svijeća te procesijom po crkvi, nakon čega je domaći župnik mons. Zlatko Koren prizvao dvije dubrovačke slike – onu s pohoda sv. pape Ivana Pavla II. Dubrovniku i njegova susreta s prvopričesnicima na stubama crkve sv. Vlaha – koje su obilježile ovogodišnju zagrebačku Festu sv. Vlaha.

Pročitana je i poruka štovateljima sv. Vlaha u domovini i inozemstvu dubrovačkog biskupa mons. Mate Uzinića, a otpjevala se i himna Parcu te podigla zastava sv. Vlaha. Na misnom slavlju uočnice sv. Blaža spomenulo se i Dana posvećenog života, pa su redovnice triju redova – iz Družbe Naše Gospe, misionarke ljubavi te sestare franjevke od Bezgrješne – izrekle zazive u molitvi vjernika, a na kraju misnog slavlja vjernicima su imali priliku primiti blagoslov grla.

Sv. Blaž jedan od trojice zagovornika Gradeca

Župna zajednica sv. Blaža pripremala se za župni blagdan trodnevnom duhovnom pripremom koju je vodio dr. Denis Barić, tajnik Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije.
Inače sv. Blaž je suzaštitnik Zagreba, bio je jedan od tri zagovornika Gradeca. Na njegov se blagdan 3. veljače sazivala gradska uprava, zasjedalo se u vechniczi (domus civitatis), podignutoj na Markovu trgu koja je od srednjeg vijeka ostala na toj adresi. Sve je započinjalo zazivom Duha Svetoga, a svečani skup nastavljao se izdavanjem i pečaćenjem isprava te se izabirao gradski sudac s prisežnicima, imenovali su se novi građani i isticali začasni građani.