Nakon nepuna četiri mjeseca i uloženih 1,2 milijuna kuna kupola zagrebačke crkve sv. Blaža na Deželićevu prilazu u novom je ruhu. Taj prepoznatljiv simbol crkvene arhitekture Viktora Kovačića, za koji mnogi tvrde da je riječ o prvoj armirano-betonskoj kupoli u svijetu, detaljno je saniran i uređen prvi put od izgradnje crkve 1915. godine.

Do sada je naneseno sedam slojeva akustičke žbuke na kupolu promjera 18 metara, čime se poboljšala termička izolacija i kvaliteta zvuka te je smanjena jeka i postignuta bolja razumljivost pri govoru. Za izvođenje radova bilo je potrebno podići visoku skelu, budući da se kupola nalazi na visini od dvadesetak metara, a radnici bravarije Lukač tri su dana postavljali »šumu metala« u crkvi sv. Blaža, koji je sada premješten u pokrajnje lađe.

Time se privodi kraju druga faza uređenja interijera crkve sv. Blaža koja nikada nije iznutra dovršena zbog početka Prvog svjetskog rata, a prvi su rezultati s uređenjem oltarnog prostora bili vidljivi prije dvije godine pod vodstvom tadašnjeg župnika mons. Zvonimira Sekelja, dok je u studenom 2016. župničku službu i brigu oko materijalnog uređenja preuzeo župnik mons. Zlatko Koren.

»Župa sv. Blaža peta je župa po starosti u Zagrebu. Crkva je jedinstvena po kupoli od armiranog betona, prva na takav način sagrađena na našim prostorima. Nakon obnove kupole kreću se obnavljati ostali dijelovi crkve. Zahvaljujući financijskomu daru Grada Zagreba, koji je osigurao većinu sredstava, uspjeli smo privesti kraju ovu drugu fazu radova s kupolom«, kazao je župnik mons. Zlatko Koren i spomenuo radnike tvrtke Puhek koji su izvodili građevinske radove.

U narednim se tjednima još očekuje zamjena 16 restauriranih vitraja na prozorima površine 50 kvadrata, ugradnja novih prozora te restauracija postojećih kamenih kulira okvira prozora, što izvodi tvrtka Vitraji Stab. Svi su se radovi izvodili pod nadzorom stručnjaka iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, budući da je crkva sv. Blaža zaštićeno kulturno dobro.

Koncem lipnja započet će i restauracija klupa, koje su također izrađene po nacrtima arhitekta Viktora Kovačića, a za te je radove iznos od 300 tisuća kuna osiguralo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, dok je za potpunu obnovu potrebno još 220 tisuća kuna.