Na blagdan Presvetog Trojstva, 7. lipnja na misi u 11 sati, Mješoviti pjevački zbor i komorni orkestar župe sv. Blaža izvest će Krunidbenu misu W. A. Mozarta.
Arhiva kategorije: generalno
Kardinal Josip Bozanić o V. vazmenoj nedjelji o odgođenom SHKM 2020
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predslavio je u nedjelju 10. svibnja 2020. euharistijsko slavlje Pete vazmene nedjelje u Župnoj crkvi Tijela Kristova u zagrebačkome naselju Sopot. U euharistiji se osvrnuo na odgođeni Susret Hrvatske Katoličke mladeži koji se trebao održati ovoga vikenda (9. i 10. svibnja).
Kardinal je podsjetio da je danas za Zagreb i čitavu Nadbiskupiju trebao biti veliki i poseban dan. Dan mladih: Susret hrvatske katoličke mladeži. – Na poseban način danas pozdravljam sve mlade vjernike diljem Lijepe Naše, sve mlade Hrvatice i Hrvate koji su danas željeli biti u Zagrebu. Zahvaljujem osobito zagrebačkim obiteljima koje su se velikodušno prijavile da će u svoj dom primiti mlade, kao i svima onima koji su se angažirali u pripremi Susreta. Posebice mladima Zagrebačke nadbiskupije koji su tako zanosno i velikodušno pripremali Susret. Vjerujem, sve uloženo je djelo koje Bog vidi i prihvaća, a nas izgrađuje. – kazao je, istaknuvši kako je Susret trebao biti u znaku Blažene Djevice Marije, bl. Alojzija Stepinca i bl. Ivana Merza, kojega se Crkva danas spominje, kao što je i zagrebačka prvostolnica trebala biti mjesto posebnoga hodočašća mladih na grob bl. Alojzija. A budući da su mladi za svoj Susret izabrali posljednje Marijine riječi zapisane u Evanđelju: „Što god vam rekne, učinite!“ (Iv 2,5), zagrebački nadbiksup kardinal Bozanić poručio je: – Neka budu vodilje i nama!
Crkve otvorene za slavlja s narodom
ŽUPA SVETOG BLAŽA – Zagreb – od 2. svibnja 2020. crkva je službeno otvorena za liturgijska slavlja s narodom
S V E T E M I S E
nedjeljom: 8, 9.30, 11 i 18.30 sati (12.30 sati na engleskom jeziku)
ponedjeljak – subota: 7 i 18,30 sati
ISPOVIJED / POMIRENJE / POKORA
kroz sve dane od 18 do 19 sati
KRUNICA
svednevnice U 17.50 sati
Pismo kardinala Josipa Bozanića o liturgijskim slavljima i okupljanjima vjernika u novim okolnostima pandemije Covid-19
Draga subraćo svećenici i redovnici te sestre redovnice, braćo i sestre u Kristu!
Nakon što smo proslavili Uskrsnuće Gospodinovo i živjeli posebno ozračje te svetkovine u okvirima ograničenih mjera izazvanih pandemijom bolesti Covid-19; nakon što smo osjetili težinu ograničenosti slavlja bez punoga sakramentalnog zajedništva, a naročito euharistijskoga slavlja; i nakon što su u Republici Hrvatskoj ublažene mjere te su od subote 2. svibnja 2020. godine dopuštena slavljenja svetih misa i drugih sakramenata uz sudjelovanje vjernika, ovime donosimo upute za daljnje oblikovanje crkvenog života, poštujući odredbe mjerodavnih državnih tijela kojima je cilj zaštita zdravlja i održivost zdravstvenog sustava.
U poteškoćama što ih živimo očitovalo se puno dobra i vjerujemo da će plodovi ispunjeni tim dobrom biti vidljivi u daljnjemu životu Crkve i naroda. Postalo je jasnije od čega i kako Crkva živi, povezujući duhovno i tjelesno, stavljajući težište na osobni susret, na važnost upućenosti čovjeka na čovjeka, na građenje zajedništva koje ima svoju nevidljivu i vidljivu sastavnicu. Kada je to ugroženo, osjeća se čežnja za blizinom i shvaća duboka istina da je posebice za obred i liturgijsko slavlje važna ljudska tjelesnost.
Premda uvažavajući dragocjenost raznih tehnoloških mogućnosti, Crkva vođena načelom Utjelovljenja promiče i čuva važnost tjelesne prisutnosti i ne dopušta „virtualizaciju“. U tome se vidi razlog zbog kojega je ovo vrijeme zahtjevno i pokazuje da kršćanstvo nije religija osamljenosti i udaljenosti te da nije svediva samo na navještaj, razmatranje i mentalno prianjanje uz vjerske sadržaje. Ona je povezana cjelina u kojoj se ljubav prema Bogu i bližnjima hrani slušanjem Božje riječi i blagovanjem Hrane života.
Iako u kušnjama, kakva je ova koju proživljavamo, pojedini vidici – poput molitve i razmatranja u obitelji – jačaju. Ali bez liturgijskih slavlja kršćanska zajednica slabi. Potrebna joj je milost koja je podupire u zdravlju i bolesti, u životu i smrti. Ovo vrijeme pokazuje i razne odlike Crkve i njenu sakramentalnu narav kao Božjega naroda. Crkva nije ustanovljena po zemaljskim načelima, nego je dar Božje milosti u Isusu Kristu. Štoviše, Crkva jest Njegovo tijelo, u kojemu živi združenost ministerijalnoga svećeništva službenika i zajedničko svećeništvo vjernika.
U izvanrednim okolnostima koje živimo euharistijska slavlja nikada nisu prestala, nego su slavljena u otajstvu svećeništva kako ga potvrđuju obećanja koja prezbiteri daju tijekom ređenja, odgovarajući na pitanja: »Hoćete li pobožno i vjerno slaviti Kristova otajstva prema predaji Crkve, osobito u euharistijskoj žrtvi i sakramentu pomirenja, na hvalu Božju i posvećenje kršćanskog naroda? Hoćete li zajedno s nama zazivati božansko milosrđe za povjereni vam narod ustrajno vršeći zapovijed molitve?« Svećenicima je, naime, povjereno da Bogu prinose euharistijsku žrtvu ne samo »in persona Christi« nego i za narod.
I proteklih su tjedana vjernici bili sjedinjeni u liturgijskim slavljima slušanjem Božje riječi, molitvom i duhovnom pričešću, što im je bilo omogućeno i medijskim prenošenjem. Navještaj nije prestao, ljubav nije izostala, davanje hvale Bogu nije zamrlo. Pa ipak, sve to nije ostalo bez duboke boli pastirâ i vjernikâ, jer nam je bilo uskraćeno ono bitno, euharistijsko slavlje u zajedništvu prožetom vjerom u Krista Gospodina. Znamo da nam je u životu uvijek potrebno strpljenje u kojem trebamo i dalje ustrajati ne prestajući moliti dar Božje mudrosti.
Draga braćo i sestre, dok se u društvu traže načini na koje je moguće obnavljati, pronalaziti nove putove održavanja vitalnih djelatnosti društvene zajednice, kao Crkva pokušavamo naći prostore povratka vjernika našim sakramentalnim slavljima, vitalnim izvorima kršćanskoga života i spasenja.
Imajući pred sobom podatke i upute koje dolaze od medicinskih stručnjaka da virus kojim se širi bolest ima snažnu zaraznost (virulentnost), treba se strogo, strpljivo i uporno držati naputaka kojima je cilj uzajamna briga ljudi koji se susreću. Dakle, nije mudro misliti da će u crkvama odmah biti sve kao prije pandemije. No, Duh Božji vodi Crkvu i pomoći će nam i sljedeće razdoblje živjeti tako da budemo vođeni prema dobru. Ondje gdje su tama i umiranje pokušali zatvoriti Život, Uskrsli Gospodin darovao je i nadu i vjeru i ljubav. Božja snaga omogućuje ljudima ići onkraj prijetnje i zla; Duh Sveti daruje prostore svjetla, otvara obzore i obnavlja svijet. Zato puni pouzdanja zazivamo: »Pošalji Duha svojega, Gospodine, i obnovi lice zemlje.«
Pozivam sve da poštuju mjerodavne Preporuke Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (u prilogu ovoga pisma dostavljam vam dokument Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo pod naslovom Preporuke za sprečavanje zaraze COVID-19 u crkvenim prostorima vezano za vjerska okupljanja), kao i dolje navedene posebnosti:
1. Od župnika i voditelja zajednica zahtijevaju se određene obredne prilagodbe u oblikovanju slavlja, naročito rasporeda u prostoru, te osiguravanje primjerene higijenske razine. U organizaciji slavlja bit će potrebna zauzetost i pomoć vjernika, što će dodatno jačati vrijednost Crkve kao otajstvene obiteljske zajednice. Uz to, potrebno je više strpljenja, dogovora i osjetljivosti za bližnje.
2. Potrebno je utvrditi koliko ljudi određeni liturgijski prostor može primiti, poštujući propisanu međusobnu udaljenost.
3. Ako je moguće, neka se ozvuči prostor izvan crkve, radi lakšega sudjelovanja vjernika koji, zbog ograničenoga broja, ne mogu biti u crkvi, nego žele sudjelovati na slavlju izvan nje, poštujući propisanu udaljenost.
4. Neka se u crkvama označe sva predviđena mjesta za vjernike koja trebaju biti propisano udaljena. Za članove zajedničkog kućanstva nije potrebno da jedni od drugih budu odvojeni dva metra.
5. Ondje gdje postoji mogućnost i potreba, moguće je svete mise slaviti na otvorenom, uz držanje mjera fizičkog razmaka.
6. Neka se vrata crkve drže otvorena da ih vjernici ne moraju dodirivati pri ulasku/izlasku iz crkve.
7. Neka se u crkvama vodi pojačana briga o higijeni, prozračivanju i čišćenju. Svećenici neka paze na poštivanje potrebnih higijenskih odredaba glede liturgijskoga posuđa i drugih predmeta s kojima su u doticaju.
8. Neka posude za blagoslovljenu vodu na ulazima u crkve i dalje ostanu prazne.
9. Neka se za vrijeme svete mise ne skuplja milostinja, a vjernici mogu ostaviti svoj prilog u prigodno postavljenoj košarici na određenom mjestu u crkvi.
10. Neka se u obredu pružanja mira i nadalje ne koristi gesta pružanja ruke.
11. Članovi pjevačkog zbora neka održavaju propisani razmak.
12. U organiziranju pričešćivanja, neka se pazi:
a) da pričest po mogućnosti dijeli samo svećenik predvoditelj, odnosno samo jedan djelitelj, noseći odgovarajuću zaštitnu masku;
b) da svećenik prije samoga pričešćivanja dezinficira ruke;
c) da se pričest dijeli isključivo spuštajući hostiju na dlan ruke vjernika, ne dodirujući njihove ruke;
13. Budući da je broj prisutnih vjernika u ovim okolnostima bitno ograničen, neka se razvidi mogućnost većega broja misa, a svim se svećenicima, ondje gdje postoji takva pastoralna potreba, daje mogućnost da do daljnjega nedjeljom mogu slaviti tri (trinirati), a svagdanom dvije mise (binirati).
14. U dogovoru sa župnim vijećnicima ili drugim suradnicima, moguće je napraviti unaprijed određeni raspored, kada bi tko došao na euharistijsko slavlje, kako bi se izbjegao nepotreban metež.
15. Neka se za ispovijed koristi prostor (pokrajnja kapela, sakristija, dvorana), gdje je moguće ostvariti potreban fizički razmak. Važno je da drugi vjernici mogu vidjeti i svećenika i vjernika, a da budu dovoljno udaljeni da ne mogu čuti njihovu komunikaciju. Neka ispovjednik i pokornik nose zaštitne maske.
16. O slavljima ostalih sakramenata i drugih obreda uslijedit će posebne upute.
17. Ove odredbe stupaju na snagu u subotu 2. svibnja 2020. godine, a vrijede do opoziva ili drugačije odredbe.
Dragi vjernici, naše nastojanje da u svim okolnostima i na razne načine budemo s Božjim narodom, ovdje dolazi do novoga daha; do novog zahtjeva poniznosti i odvažnosti, odgovornosti i ljubavi. Važno je uočiti da ti novi pomaci u svojoj biti nisu vezani samo uz obred, nego su novi rast vjerničkoga naroda u crkvenosti.
A Duh Sveti, »sjaj blaženoga svjetla i sjaj u srcu svoga puka«, uvijek daruje novu snagu, ako svoj život obnavljamo pouzdanjem u Gospodina po primjeru vjere i vjernosti Blažene Djevice Marije, njezina zaručnika Josipa, našega svetoga zaštitnika čiji spomendan danas slavimo, i blaženoga Alojzija Stepinca, zagovornika kojemu se ne prestajemo utjecati.
Svima vam Gospodin podario svjetlo, snagu i mir!
Pozdravlja vas i blagoslivlja vaš nadbiskup,
Josip kardinal Bozanić, v.r.
U Zagrebu, na spom
endan sv. Josipa, 1. svibnja 2020. godine.
Pastoralne smjernice / obavijesti
Obavijesti o liturgijskim slavljima u Velikome tjednu, o slavljima sakramenata svete potvrde i prve svete pričesti i o drugim pastoralnim pitanjima
- Liturgijska slavlja u Velikome tjednu
Posebnost Velikoga tjedna, slavlja i njegovi obredi u sadašnjim okolnostima postavljaju određena pitanja o odgovornome oblikovanju tih obreda. O nekima od njih koja se tiču Svetoga trodnevlja upute je donijela Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata.
Ta se slavlja mogu slaviti samo u župnim crkvama i samostanima, u kojima žive svećenici ili u kojima se inače redovito slavi Euharistija. Neka župnici svoje vjernike obavijeste kada će biti ta slavlja, kako bi se svi u svojim domovima mogli sjediniti u molitvi.
Kao i za ostala liturgijska slavlja, trebat će se organizirati tako da se poštuju odredbe o slavljima bez vjernika, s iznimnom osjetljivošću prema potrebi dezinficiranja predmeta i prostora. Tamo gdje je moguće, neka se po dekanatima ili krajevnim pastoralnim područjima organiziraju izravni prijenosi tih slavlja i obreda na mjesnim i krajevnim radijskim i televizijskim postajama te s pomoću elektroničkih priloga.
Za slavlje Nedjelje Muke Gospodnje (Cvjetnice) vrijede odredbe o slavlju Euharistije samo s dozvoljenim brojem prisutnih vjernika. Strogo se pridržavajući sanitarnih odredaba, može se blagosloviti nekoliko maslinovih, palminih ili cvjetnih grančica, bez dijeljenja prisutnima tijekom slavlja. Pri blagoslovu ne koristi se blagoslovljena voda.
Prema općim uputama i prijedlozima Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, u Trodnevlju se treba pridržavati sljedećega:
a) Misa posveta ulja, koja se redovito slavi na Veliki četvrtak prije podne u našoj prvostolnici, odgađa se i zbog potresa. Dan i mjesto naknadno će se odrediti.
b) U slavlju Mise Večere Gospodnje na Veliki četvrtak, u skladu s inače danim naputkom, izostavlja se obred pranja nogu. Na kraju toga slavlja ispušta se i procesija s Presvetim oltarskim sakramentom, koji će se čuvati u svetohraništu.
Svećenici na župama mogu koncelebrirati u slavlju Mise Večere Gospodnje, a iznimno se svim svećenicima daje dopuštenje da toga dana, na prikladnome mjestu, slave misu bez naroda.
c) Procesije i ostali izražaji pučke pobožnosti u Velikome tjednu i u Svetome trodnevlju odgađaju se. Ti se obredni oblici mogu eventualno prebaciti na neke druge prikladne dane, kao što su: blagdan Uzvišenja Svetoga križa (14. rujna) ili slavlje Blažene Djevice Marije Žalosne (15. rujna).
d) Na Veliki petak Kongregacija poziva dijecezanske biskupe da se pobrinu da u Sveopću molitvu bude uvršten zaziv u kojemu se moli za bolesne, umrle i tjeskobne. Tako ćemo u našoj Nadbiskupiji, nakon devetoga zaziva (Za upravitelje država) moliti sljedeći zaziv:
Za pogođene u vrijeme pandemije.
Molimo i za sve one koji pate od posljedica sadašnje pandemije, da Bog i Gospodin naš udijeli zdravlje bolesnima, snagu zdravstvenomu osoblju, utjehu obiteljima koje pate, a preminulima puninu otkupljenja.
Molitva u šutnji. Zatim svećenik:
Svemogući vječni Bože, jedino utočište u ljudskoj nemoći, dobrostivo pogledaj na patnju svoje djece, koja su pritisnuta bolima sadašnje pandemije, i svojom milošću: ublaži trpljenja bolesnima, podaj snagu onima koji se za njih brinu, vječni pokoj udijeli umrlima, te, dok traje ovo vrijeme nevolja, molimo te, daj da svi pronađu utjehu u tvome milosrđu. Po Kristu Gospodinu našemu. O. Amen.
Treba nadalje pripaziti da u obredu klanjanja Svetomu križu nekolicina prisutnih pojedinačno pristupi Križu i na udaljenosti od barem dva metra jedni od drugih i od križa te kleknu ili se naklone. Neka se Križ ne ljubi niti mu se očituje čašćenje dodirivanjem.
e) U slavlju Vazmenoga bdijenja na početku se izostavlja paljenje ognja, blagoslov ognja i procesija. Na početku se zapali uskrsna svijeća i pjeva se Hvalospjev (Exsultet). U krsnoj službi samo se obnavljaju krsna obećanja; nema blagoslova krsne vode.
f) Glede eventualnog blagoslivljanja jela za Uskrs, ovime se ovlašćuje roditelje (oca ili majku), predstojnicu ili predstojnika kuće, da u svojim kućama, nakon zajedničke molitve Očenaš, zazove Božji blagoslov, a župnici i drugi svećenici će nakon Euharistije u crkvi moliti blagoslov za sve. Pritom se također izostavlja škropljenje blagoslovljenom vodom. Dovoljna je molitva i znamenovanje križem.
- Slavlja svete potvrde i prve svete pričesti
Premda su već najavljena slavlja prve svete pričesti u župama i premda su određeni datumi sakramenta svete potvrde, u nastalim okolnostima ih nije moguće organizirati te vas ovime obavještavam da se sva ta slavlja odgađaju za novi datum.
Vrijeme koje je pred nama i boravak školske djece kod kuće omogućuje i nama da im organiziramo vjeronauk i katehezu elektroničkim putem. Osim toga, roditeljima, djedovima i bakama pruža se mogućnost da poukom vjerskih sadržaja pomognu svojoj djeci i unucima. Time ne samo da im neće biti uskraćeno poznavanje potrebnoga gradiva, nego se ono može produbiti i nadopuniti.
- Očitovanje kršćanske ljubavi
Okolnosti koje živimo traže i zauzetost kršćanskom ljubavlju. Neka se razvide mogućnosti da se, poglavito putem župnih Caritasa, pomogne potrebitima, posebno stradalima od potresa. Mlade vjernike i vjernice, nakon objavljivanja odgode slavlja Susreta hrvatske katoličke mladeži, potičem da i dalje osluškuju što im Krist govori i da učine što im On kaže (usp. Iv 2, 5).
Draga braćo svećenici, kao pastiri, ne štedeći snage, budimo i dalje uza svoj narod: u molitvi za njega, u duhovnoj blizini, u poučavanju i upućivanju, u svakovrsnoj brizi za bližnje, zajedno sa svojim vjernicima, svjesni da nam je i u ovome vremenu potrebno posebno vjerničko i domovinsko zajedništvo.
- Molitva
Sve vjernike pozovite da ostanemo sjedinjeni u molitvi i razmatranju Božje Riječi. Tako se može očitovati važnost i otajstvo ‘kućne Crkve’, one jezgre koja živi moguće oblike zajedništva i odgaja za duhovne vrjednote, njegujući čežnju za iskustvom ponovnoga susreta u punini crkvenoga života. Gospodinu smo uvijek, a osobito sada, pozvani pokazati gorljivost našega vapaja i pouzdanja u Njega.
- Poštivanje odredaba
Budući da zadužena tijela, u skladu sa svojim odgovornostima i s novonastalim okolnostima, od vremena do vremena daju nove opće upute i preporuke, ovime se svećenicima i vjernicima posvješćuje da se – glede općih uputa – treba pridržavati smjernica koje daju mjerodavna državna tijela Republike Hrvatske, a koje se odnose na sva okupljanja ljudi pa tako i vjernika. Unutar zadanih mogućnosti, neka se organizira pastoralni život i prate ograničenja. A kršćanska je ljubav uvijek dovoljno maštovita da na temelju vjere pridonese jačanju brižnosti, utjehe i sigurne nade.
Draga braćo svećenici, neka vas prati Božji blagoslov, uz zagovor Blažene Djevice Marije, Presvete Bogorodice, svetoga Josipa, zaštitnika naše Domovine i blaženoga Alojzija Stepinca, uzora potpunog pouzdanja u Boga!
U zajedništvu s Vama, pozdravljam Vas u Gospodinu.
Vaš nadbiskup,
† Josip kard. Bozanić, v.r.
U Zagrebu, 2. travnja 2020. godine, na 15. obljetnicu smrti sv. Ivana Pavla II., pape.
Molitva u vremenu širenja bolesti
Svemogući vječni Bože,
okrjepo u nevoljama,
potporo u slabostima,
od Tebe sva stvorenja primaju život
i dobivaju životnu snagu.
Dolazimo k Tebi,
zazivajući Tvoje milosrđe,
jer spoznajemo, živeći iskustvo širenja bolesti,
kako je ovozemaljski život krhka stvarnost.
Tebi povjeravamo bolesnike i njihove obitelji:
udijeli zdravlje njihovu tijelu, duhu i duši.
Svim članovima društva pomozi
vršiti povjerene im pozive i zadaće
te jačati duh međusobne solidarnosti.
Podupiri i nadahnjuj liječnike
i sve zdravstvene djelatnike u njihovoj službi,
a osobito njegovatelje
koji izbliza skrbe za bolesne.
Ti, koji si vrelo svakoga dobra,
blagoslovi ljudsku obitelj;
odagnaj od nje svako zlo,
a Crkvi i svim kršćanima
daruj nepokolebljivu vjeru.
Ne ostavi nas u kušnjama zaraze
koja unosi nesigurnost i nemir.
Svojom nas milošću oslobodi straha,
da bismo živjeli u vedrini i radosti,
zahvaljujući Ti obnovljena srca.
U Tebe se, Gospodine, uzdamo
i Tebi uzdižemo svoju prošnju,
jer si Ti, dobri Oče, Začetnik života,
u zajedništvu s Duhom Svetim
i sa svojim Sinom Isusom Kristom,
Liječnikom duše i tijela,
koji živi i kraljuje u vijeke vjekova.
Amen.
Presveta Bogorodice Marijo, Zdravlje bolesnih – moli za nas!
Sveti Josipe, Zaštitniče Crkve i naše Domovine – moli za nas!
Blaženi Alojzije Stepinče – moli za nas!