Arhiva kategorije: generalno

Uskrsna čestitka nadbiskupa zagrebačkog kardinala Josipa Bozanića posredstvom elektronskih medija

Kardinal Bozanić Uskrs 2015

Poštovani gledatelji i slušatelji u Domovini i inozemstvu!

Draga braćo i sestre!

1. Svaki, ali baš svaki čovjek, pozvan je na svečanost proslave Isusova uskrsnuća, koju danas započinjemo. Isus nam je pripravio gozbu i uputio nam pozivnicu u kojoj stoje njegove riječi: »Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas odmoriti« (Mt 11, 28). Uskrs je jedinstvena proslava, jer slavljenik, Krist, žrtvovani Jaganjac Božji, daje nam sve. Pobijedio je smrt i darovao nam je slobodu, darovao nam je samoga sebe. Krist nas oslobađa od grijeha, žalosti, duhovne praznine i osamljenosti. Po njegovoj smo muci otkupljeni, suuskrsli smo s Njime te smo pozvani sudjelovati u radosti Njegova uskrsnuća, jer s Isusom Kristom radost se uvijek iznova rađa (usp. RE, 1).

2. Ponekad se, međutim, dobiva dojam da je snažniji čovjekov muk pred prizorom Isusova mrtvoga tijela položena u grob, nego radost zbog njegova slavnoga uskrsnuća od mrtvih. Zavodljivo je beznađe, i vrlo lukavo postupa najprije s čovjekom, a onda sa zajednicom i s čitavim narodom. Osjećate li, braćo i sestre, taj sablasni muk koji se kod mnogih ljudi rađa kao plod mirenja s postojećim stanjem. Primjećujete li da muk u dušama ljudi, muk koji je rodila ravnodušnost sve više postaje zaglušujući? Nažalost, pokazuje se da je i u našoj Domovini na djelu kultura odbacivanja i isključivanja, koju je na toliko mjesta prokazao papa Franjo.

3. Sve češće se stječe dojam, draga braćo i sestre, da je naše vrijeme vrlo slično vremenu prvih kršćana, koji su trpjeli neviđena progonstva i okrutna mučenja samo zato što su vjerovali u Isusovo uskrsnuće. Jasno, postoje razlike. Danas su poprišta neke nove arene i suočeni smo s novim oblicima mučeništva. Pogledajmo samo što se događa s progonjenim kršćanima u svijetu! Ipak, ono što iz današnje perspektive zapanjuje jest da su, kako nam svjedoče povijesni izvori, prvi kršćani mučeništvo podnosili s – pjesmom na usnama. Kakav prizor: Išli su ususret smrti moleći i pjevajući psalme i hvalospjeve Bogu! Snagu za takvu neustrašivost davala im je upravo vjera u uskrsloga Krista i njegovo jamstvo da nijedan koji vjeruje u njega neće propasti. Stoga danas, dragi prijatelji, molim uskrsloga Gospodina da nas učvrsti u toj vjeri, da narod pomogne preobraziti u narod koji pjeva slavu Bogu; da nas učvrsti u spoznaji da srce postaje raspoloživo za radost po vjeri u uskrsloga Krista!

4. Uskrs nije slučajno povezan s proljećem: iz suhih, naoko beživotnih grana niču nove mladice, najraskošnije boje Stvoriteljeva djela oplemenjuju čovjekove obzore i daju dojam da čitava priroda pjeva slavu Bogu. Uz to svjedočanstvo prirode lakše nam je pojmiti istinu da je Kristov križ po uskrsnuću procvao novim, besmrtnim životom za svakoga od nas, a vjera u uskrsnuće postala je, moglo bi se i tako reći, ustavnom kategorijom Kraljevstva Božjega. Bez te vjere nema radosti; bez vjere u uskrsnuće nema ni pjesme. Umukne li vjera, umuknut će i radost, a umukne li radost, umuknut će i pjesma. Zasigurno, radost se ne izražava uvijek na isti način, posebno ne u časovima velikih nevolja. Ali radost se uvijek napaja na izvoru Božje ljubavi koju nam daje Isusovo uskrsnuće. Istinska se radost rađa ondje gdje zavlada Uskrs i sve vrjednote koje po njemu dolaze, a koje se sažimlju u kršćanskoj ljubavi.

5. Psalmist ovako kliče: »Pjevat ću ti, Bože, pjesmu novu!« (Ps 144, 9). Ta se nova pjesma rađa upravo s novošću Isusova uskrsnuća, kojim je preobrazio staroga čovjeka u novoga, stari svijet u novi. Kristovo uskrsnuće može preobraziti muk današnje strepnje u radosnu pjesmu budućnosti. Radost života raste u mjeri u kojoj život darujemo za život drugih ljudi. Dobro uvijek teži tome da se širi, a svako istinsko iskustvo radosti po samoj naravi teži k tome da raste u nama. Onaj koji želi živjeti ispunjenim životom mora se okrenuti drugome i tražiti njegovo dobro (usp. RE, 9). To je novost života, a nju živi onaj koji je prihvatio ljubav. Kristova ljubav daje smisao životu, ona oprašta. Ona nas nikada neće razočarati, a uvijek nam može vratiti radost.

Dragi vjernici i svi ljudi dobre volje,
nitko neka ne bježi od Isusova uskrsnuća! Molim Boga ovoga Uskrsa da svi jedni drugima budemo nositelji uskrsne radosti. Tako ćemo utirati put koji vodi do istinske pjesme naroda. Neka u našem narodu ponovno zaživi pjesma zadovoljnih ljudi, pjesma koja povezuje, pjesma koja oprašta, pjesma koja raduje, pjesma uskrsna, pjesma nova. Svima želim sretan i blagoslovljen Uskrs!

Zagrebačka nadbiskupija

Šesti edukativni susret o trgovanju ljudima

Senzibiliziranje vjerskih zajednica u Hrvatskoj za problematiku trgovine ljudima
Adina Kero, Ropstvo našeg doba, Bugojno, 2014.
Šesti edukativni susret o trgovanju ljudima održat će se sa vjernicama i vjernicima Evangeličke Crkve

U sklopu projekta „Senzibiliziranje vjerskih zajednica u Hrvatskoj za problematiku trgovine ljudima (poglavito ženama)“, održat će se tijekom 2014./2015. godine 9 edukativnih susreta o trgovini ljudima u 9 različitih vjerskih zajednica u gradu Zagrebu.

Šesti edukativni susret održat će se sa vjernicama i vjernicima Evangeličke Crkve u Zagrebu, u župnoj dvorani sv. Blaža, Prilaz Gjure Deželića 64 [ulaz iz Kordunske ulice], 10. travnja 2015. od 18:00 do 21:00 sati.

Program susreta čini ispunjavanje različitih zadataka (upitnik, anketa, rad u skupinama, molitva) i izlaganje o temi trgovine ljudima.
Uz vjernike Evangeličke Crkve, s radošću ćemo o ovoj problematici promišljati i sa svim drugim vjernicima.

Broj sudionica i sudionika na ovom susretu je ograničen, pa je potrebno prijaviti se kod voditeljice projekta, s. Stanke Oršolić na broj mobitela:
+385 98 1980037 ili email: stanka.orsolic@gmail.com.

Projekt je podržalo Europsko društvo žena u teološkom istraživanju – Hrvatska sekcija (ESWTR-CS), a financira Ekumenska inicijativa žena (EIŽ) iz Omiša. Cilj projekta je uvidjeti kako se vjerske zajednice mogu uključiti i pomoći oko problematike trgovanja ljudima koja nadilazi granice, vjere, kulture i narode.

S radošću Vas očekujemo!
s. Stanka Oršolić, iz Družbe sestara Naše Gospe – Zagreb

Kristova muka – dovoljan uzor i vodič kroz život

Muka Kristova

Ako Gospodin ponekad dopusti da trpimo bolesti, patnje i muke koje su osobito teške i ozbiljne, pomoći će nam i utješit će nas razmatranje Kristove boli i Kristove muke.

Isus je iskusio sve vrste tjelesne i moralne patnje: Trpio je od pogana i Židova; od muškaraca i žena, poput sluškinje koja je optužila svetoga Petra. Trpio je od vladarâ i njihovih službenika, od običnoga naroda […]. Trpio je od rođaka i prijatelja, od Jude, koji ga je izdao i Petra, koji ga je zanijekao. […] Trpio je zbog prijatelja koji su ga napustili, zbog glasina i uvrjeda protiv njega. Njegovo je dostojanstvo trpjelo poruge i ismijavanje, čak su mu i odjeću oduzeli, jedino što je imao. U duši je osjećao tugu, prazninu i strah, na tijelu bolove od rana i udaraca biča.

»Čitajmo stalno muku Gospodinovu«, savjetovao je sveti Ivan Zlatousti, »jer će nam to neizmjerno koristiti. Čak i ako si tvrđi od kamena, razmatranje poruga kojima je Isus bio podvrgnut, zatim ismijan i udaran i njegove završne agonije učinit će te mekšim od voska i iskorijeniti svu taštinu iz tvoje duše.« Mnogi su se ljudi obratili pažljivo meditirajući Muku.

Sveti Toma Akvinski rekao je: »Kristova muka je dovoljan uzor i vodič kroz život.« Posjetivši jednom svetoga Bonaventuru, sveti Toma ga je upitao u kojim je knjigama našao tako dobar nauk koji je izlagao u svojim djelima. Priča se da mu je sveti Bonaventura pokazao raspelo, već pohabano od mnogih poljubaca koje mu je utisnuo, i rekao: »Ovo je knjiga koja mi je kazala sve što sam napisao, ono malo što znam, naučio sam iz nje.« Raspelo je mnoge svece naučilo trpjeti i istinski ljubiti Krista.

Muka Gospodnja treba biti čest predmet naše molitve, posebno u ovim danima koji su tako blizu središnjem otajstvu našega otkupljenja.

»Ako je ikako moguće, htio bih osjetiti sve što ti osjećaš. Ali ti si savršen čovjek i tvoji su osjećaji daleko profinjeniji od mojih. Gledajući tebe, uvijek iznova uviđam da ne znam trpjeti. Zadivljen sam tvojom spremnosti da se u potpunosti predaš. Isuse, moram ti reći da sam kukavica. Gledajući te čavlima pribijena na križ, kako ‘trpiš koliko se samo može trpjeti, ruku raširenih u gesti Vječnoga Svećenika’ (Sveti Josemaría Escrivá, Sveta krunica), želim te zamoliti nešto što će možda izgledati ludo: želim te slijediti, Gospodine. Želim se potpuno predati tebi, jednom i zauvijek, i biti spreman učiniti sve što želiš od mene. Znam da nisam ni približno toliko jak da bih mogao izvršiti takav zadatak. Ali znam da te volim, Isuse.« (M. Montenegro, Via Crucis, XI.)

Ova meditacija kratki je izvadak iz dnevnih meditacija koje se cjelovite nalaze u knjizi Francisca Carvajala: Razgovarati s Bogom. Svezak II. (Korizma i Veliki tjedan)

Bitno.net